JAVNI SAT U STRUKOVNOJ ŠKOLI – IZVEDBA DEBATE O UTJECAJU DRUŠTVENIH MREŽA NA IDENTITET

Treba zabraniti mobitele u školi

Učenici različitih razreda Strukovne škole polaznici izvannastavne aktivnosti Debatnoga kluba, u organizaciji i pod vodstvom voditeljice Debatnoga kluba Maje Kasapović i profesorice Hrvatskoga jezika Marije Karácsonyi održali su javni sat koji su promatrali i slušali učenici završnih razreda osnovnih škola tijekom posjeta Strukovnoj školi u povodu Dana škole i Dana otvorenih vrata.

Učenici su raspravljali o temi Utjecaj društvenih mreža na identitet, s tezom Treba zabraniti mobitele u školi. Za uvod i motivaciju sudionici su pogledali nagrađivani kratki film Društveni život (A social life) te debatirali o postavljenoj tezi.

Sudionici debatanti

Afirmacijska ekipa pod nazivom Tsunami sastojala se od tri člana: Katja Ristanović (prvi govornik i reply govor), Tia Halupa (drugi govornik) i Tea Jemić (treći govornik). Argumenti afirmacijske ekipe bili su: mobiteli ometaju rad učenika i nastavni proces, pomoću mobitela učenici varaju na ispitima te dolazi do zlouporabe, mobiteli su uzrok manjku socijalne interakcije.

Negacijska ekipa pod nazivom Tornado sastojala se od tri člana: Marijana Šamec (prvi govornik i reply govor), Angelo Smiljanić (drugi govornik) i Leona Radelić (treći govornik). Argumenti negacijske ekipe bili su: mobiteli nam omogućavaju širu komunikaciju i dostupnost, mobiteli kao pomoć prilikom učenja i za vrijeme školovanja, mobiteli omogućavaju razvoj digitalne pismenosti.

Sudci su bili: Leon Kaizer, Alen Horvat, Domagoj Pilek i profesorica Marija Karacsonyi.

Ocjena sudaca

Sudci su proglasili afirmacijsku ekipu Tsunami pobjednikom. Svoju odluku opravdali su time što je afirmacijska ekipa imala jasnije pojašnjene argumente, davali su konkretnije primjere tijekom debate te je njihov reply govor bio uvjerljiviji.

O debati

Debata je strukturirana rasprava s određenim pravilima nakon kojeg sudac procjenjuje koja je strana u debati pobijedila. Učenici srednje škole debatiraju po world schools WS formatu koji nalaže određenu strukturu i pravila debate. Debatiraju dvije ekipe, afirmacijska i negacijska, a svaka od ekipa sastoji se od tri člana. Afirmacija svojim argumentima dokazuje zadanu tezu, dok ju negacija napadanjem afirmacijskih i iznošenjem vlastitih argumenata napada. Svaka ekipa drži četiri govora. Tri govora svake ekipe traju svaki po osam minuta, a završni govor koji se zove reply govor koji sumira debatu traje četiri minute.

Ishodi koje učenici postižu u izvannastavnoj aktivnosti Debatnog kluba

Kroz proces priprema učenici razvijaju kritičko mišljenje. Tijekom priprema i provedbe natjecanja učenici se susreću s različitim idejama i stavovima o društvenim temama i problemima. Učenici dobivaju priliku stvoriti vlastiti stav o različitim društvenim problemima te dobivaju priliku za interaktivno učenje. Učenici razvijaju vještine timskog rada i suradnje. Učenici razvijaju vještine potrebne za cjeloživotno učenje. Debatirajući razvijaju svoje vještine javnog nastupa i retorike. Učenici su kroz proces istraživanja i analiziranja potaknuti na aktivno sudjelovanje u zajednici.

Učenici prosuđuju utjecaj medija na oblikovanje životnog stila primatelja, stvaralački se izražavaju, govore i slušaju izlagačke tekstove različitih funkcionalnih stilova i oblika u skladu sa svrhom i željenim učinkom na primatelja. U svom govorenju primjenjuju sintaktička znanja o standardnom hrvatskom jeziku. Ostvaruju dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuju u različitim situacijama i spremni su potražiti i ponuditi pomoć. Koriste se različitim strategijama učenja i samostalno ih primjenjuju u ostvarivanju ciljeva učenja i rješavanju problema. Razvijaju osobne potencijale. Samovrednuju svoje rezultate, procjenjuju ostvareni napredak i na temelju toga planiraju buduće učenje. Razvijaju tolerantan odnos prema drugima i promiču ravnopravnost spolova.

Naš osvrt

Obje ekipe, i afirmacijska i negacijska, poštivale su pravila debatiranja te argumentirano branile svoje argumente. Svi sudionici debate pokazali su svoje znanje razvijajući vještine potrebne za cjeloživotno učenje.