INTERVJU U POVODU SVJETSKOG DANA MENTALNOG ZDRAVLJA
Brigom o sebi do mentalnog zdravlja
U povodu obilježavanja Dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, razgovarala sam sa stručnim
suradnicama u Strukovnoj školi Virovitica – psihologinjom Mirelom Vlašić-Fištrović i
pedagoginjom Brigitom Šimičić.
Otkada se obilježava Svjetski dan mentalnog zdravlja?
Obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja 10. listopada pokrenula je 1992. godine
Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom
organizacijom.
S kojim se ciljem obilježava taj dan?
Nema posebne poruke ove godine, ali je općenito cilj povećanje svijesti o važnosti mentalnog
zdravlja, promicanje dostupnih resursa za pomoć u očuvanju mentalnog zdravlja te pružanje
podrške građanima i njihovo poticanje na razgovor i traženje stručne pomoći.
Zašto je važno govoriti o mentalnom zdravlju?
Zato da bi se osvijestila važnost brige o sebi, na svim razinama pa tako i psihičkoj dobrobiti
svakoga pojedinca.
Koje su uobičajene predrasude o mentalnim poremećajima?
Vrlo često se susrećemo s predrasudama da se psihičke bolesti događaju nekome drugom te su
te osobe vrlo često stigmatizirane i smatra se slabošću tražiti stručnu pomoć. U stvarnosti,
mentalno zdravlje ne znači samo odsutnost bolesti, već sposobnost suočavanja sa životnim
izazovima i osjećaj zadovoljstva u svakodnevnom životu.
Na koje načine možemo brinuti o svom mentalnom zdravlju?
Brinuti o zadovoljenju vlastitih potreba na način da ne ugrožavamo druge, razvijati
komunikacijske vještine, učiti o svojim emocijama i načinima reguliranja emocija, učiti
suočavati se sa svakodnevnim izazovima na adaptivan način, uživati u malim stvarima,
zabaviti se, opustiti se, a kada osjetimo da nam je preplavljujuće, potražiti stručnu pomoć i
podršku.
Kako prepoznati da netko ima poteškoće s mentalnim zdravljem?
Najčešće po tome da se osoba teško nosi s uobičajenim životnim situacijama, teško joj je
obavljati svakodnevne aktivnosti, kada se osjeća uznemireno, potišteno i izražava
nezadovoljstvo u nekim ili svim aspektima svog života.
Kome se osoba može obratiti za pomoć ako se osjeća loše?
Ukoliko se osoba osjeća loše, za pomoć se može obratiti psihologu ili liječniku te drugim
stručnjacima za mentalno zdravlje izvan škole.
Kako škola ili radno mjesto mogu podržati mentalno zdravlje?
Održavanjem različitih radionica i predavanja kojima se potiče razvoj vještina poput
komunikacijskih vještina, emocija, načinima nošenja sa stresom i općenito pozitivnog radnog
ozračja, odnosno školske klime.
Zašto je važno da razgovaramo o emocijama?
Kako bismo olakšali vlastiti teret. Znanje o emocijama igra nam ključnu ulogu da se znamo
brinuti o sebi, a upravo je to suština mentalnog zdravlja.
Kako male svakodnevne navike mogu poboljšati mentalno zdravlje?
Male stvari poput šetnje, druženja, smijeha, zahvalnosti ili trenutka odmora mogu značajno
utjecati na naše raspoloženje. Upravo te jednostavne navike grade osjećaj zadovoljstva i
stabilnosti u svakodnevnom životu.
Na fotografiji:
Brigita Šimičić, mag. educ. philol. croat.et mag. paed.
Mirela Vlašić Fištrović, mag. psych.

Razgovarala i snimila: Ivana Anđelković, 1.b